Koristi digitalnog učenja

Prošli sam tjedan imala svoje prvo izlaganje na njemačkom. Tema je bila vezana za višejezičnost u digitalnom svijetu. Konferencija je dobro prošla, pobijedila sam početnu tremu zbog govora na njemačkom (njemački definitivno nije moj jači jezik) i naučila sam nešto novo o digitalnim medijima.

Zapravo, kad malo bolje razmislim – da nema digitalnih medija, ne bih ni bila tamo niti držala govor o ovoj temi. Zahvaljujući komunikacijskim platformama, društvenim mrežama, raznim aplikacijama za učenje, online knjižnicama, mogla sam reći nešto o višejezičnom razvoju i digitalnim medijima. I to na njemačkom.

Dok sam se pripremala za konferenciju, naišla sam na nekoliko zanimljivih podataka o koristima digitalnog učenja. U nastavku slijede neke od tih podataka.

Krenimo s našim najmlađima. Djeca mlađa od dvije - tri godine zapravo ne mogu učiti na ovaj način. Ona još uvijek razvijaju kognitivne, jezične, senzo-motoričke i socijalno-emocionalne vještine. Razvoj ovih vještina zahtijeva istraživanje, praktična iskustva  i interakcije s odraslima. U ovoj se dobi kod djece primjećuje i video-deficit (nisam našla ovaj termin na hrvatskom). Riječ je o tome da djeca otežano uče iz 2-dimenzionalnih videa. Ovaj se deficit pripisuje manjku simboličkog mišljenja i mentalnoj fleksibilnosti koja je potrebna da se znanja iz 2-dimenzionalnih platformi prebace u 3-dimenzionalni svijet (1). Dakle, najbolji način na koji djeca uče je kroz igru.

Nešto starija djeca mogu učiti uz pomoć digitalnih medija. No, čak i ona profitiraju od digitalnog učenja, ako medije koriste zajedno s roditeljima.

Polazeći od djece koja su u razvojnoj fazi kada mogu učiti na ovaj način, sve je više dokaza koji potvrđuju da interaktivne aplikacije mogu biti korisne za razvoj ranih akademskih vještina (2). Autori ove studije su analizirali 1447 istraživanja koja se bave ranim učenjem uz pomoć digitalnih medija. Rezultati koje su prikazali odgovaraju na pitanja – mogu li djeca mlađa od šest godina učiti uz pomoć interaktivnih aplikacija. Ukratko – mogu.

Interaktivne aplikacije imaju potencijal kod djece potaknuti aktivno uključivanje u rad s materijalima za učenje uz pomoć aktivnosti koje su nalik na igre, pomicanje razine učenja kroz prilagođavanje težine, davanje povratnih informacija i ponavljanje vježbe ili zadatka.

Osim akademskog razvoja, korištenjem digitalnih medija djeca su izložena novim idejama i spoznajama, imaju više mogućnosti za podršku u učenju (3). U konačnici, korištenje društvenih mreža za suradničko učenje ima značajan utjecaj na interaktivnost s vršnjacima i učiteljima te potiče online razmjenu znanja.

Dodatno, ova interaktivnost s učiteljima i vršnjacima ima značajan utjecaj na učeničku uključenost u učenje što u konačnici pozitivno utječe na njihova postignuća i uspjeh (4).

Wow, stvarno je puno koristi digitalnog učenja. No, pretpostavljam da je glavno pitanje – kako postići ove koristi?

Hoće li djeca naučiti puno ako im damo mobitel, skinemo neku aplikaciju za učenje i pustimo ih da uče? Pretpostavljam da znate odgovore. No, o tome više u nekom sljedećem članku.

(1) Barr R. Memory constraints on infant learning from picture books, television, and touchscreens. Child Dev Perspect. 2013;7(4):205–210
(2) Griffith SF, Hagan MB, Heymann P, et al. Apps As Learning Tools: A Systematic Review. Pediatrics. 2020;145(1):e20191579
(3) Reid Chassiakos Y, Radesky J, Christakis D, et al., AAP COUNCIL ON COMMUNICATIONS AND MEDIA. Children and Adolescents and Digital Media. Pediatrics. 2016;138(5): e20162593
(4) Ansari and Khan. Exploring the role of social media in collaborative learning the new domain of learning. Smart Learning Environments (2020) 7:9