Rutine u školskoj dobi

Ima li tvoj školarac ili školarka usvojene rutine? Trebaju li im one uopće i zašto?

U nastavku pronađi odgovore na ova pitanja.

Krenimo redom.

Zašto uvesti rutine?

Vjerojatno ste primijetili da život bez rutina može biti kaotičan – od jutarnjih aktivnosti kao što

su oblačenje, doručak, pranje zubi i odlazak u školu do onih koje djeca obavljaju nakon škole i prije odlaska na spavanje. Roditelji žure na posao, djeca ne znaju što trebaju raditi... Kada djeci omogućimo da se bude, jedu, igraju, uče i pišu zadaću te idu na spavanje u (donekle) isto vrijeme, stvaraju se rutine koje mogu lako slijediti. Ako su ove svakodnevne aktivnosti rutinirane, obiteljski život teče lakše jer djeca znaju što se očekuje od njih. Na taj se način stvara sigurno i poticajno okruženje. Manje stresa i razmišljanja što, kada i kako napraviti znači da se dijete može više usmjeriti na učenje.

Kada ih uvesti?

Preporuka je imati neke rutine poput hranjenja, kupanja i spavanja od najranije dobi. Više o rutinama kod male djece pročitaj ovdje.

Koje rutine uvesti kada dijete krene u školu?

Kod prvašića možete krenuti s rutinama pripreme materijala (ovo su samo ilustrativni primjeri):

• nakon dolaska iz škole odmah izvaditi bocu s vodom, posudicu s hranom i pregledati informativku.
• Prije/Nakon ručka i igre pogledati raspored sati, pripremiti knjige za sljedeći dan.
• Našiljiti olovke i bojice, pregledati je li sve u pernici.

Postepeno uvodite rutine učenja i pisanja zadaće:

• Prije/Nakon ručka i igre pročitati jednu stranicu u knjizi ili lekciju koju je taj dan učilo. Dok nema puno gradiva, potičite učenje svih predmeta. Postepeno, kako dijete prelazi u više razrede, način i sadržaj učenja se mijenja.
• Učenici u višim razredima mogu odrediti dan za učenje matematike, povijesti i ostalih predmeta, ovisno o rasporedu sati. Svaki utorak pročitati lekciju iz povijesti, podvući ključne riječi i odgovoriti na pitanja.

Kako uvesti rutine?

Ponekad je dovoljan razgovor. Svaki dan podsjetite dijete na rutine koje treba obaviti. Postepeno, umjesto da roditelj podsjeća, pokušajte pitati: što radimo nakon škole? Što radimo nakon zadaće? Danas je utorak. Što ćeš učiti?

Ponekad nam u pomoć mogu uskočiti mali planeri rutina. Uključite dijete u izradu plakata ili popisa s odgovarajućim aktivnostima. To može biti izrezivanje, bojenje ili razgovor o planovima.

Evo jedna ideja:

• Razgovarajte o aktivnostima koje treba obaviti nakon škole i zašto.

  

  
  Na papir napišite, nacrtajte ili zalijepite sličice aktivnosti koje želite uvježbavati. Papir stavite na radni stol ili neko drugo mjesto na kojem dijete uči.
• Poslije škole, zajedno pogledajte što sve treba napraviti. Malo po malo, dopustite djetetu da to obavlja samo.
• Označiti svaku aktivnost koju dijete obavi. Dijete ih može prekrižiti*, prekriti papirićem…Ponavljate ovo svaki dan. Postepeno potičite dijete da se samo prisjeti što treba napraviti – sve manje koristite podsjetnik.

Korak po korak, uloga roditelja se smanjuje i dijete postaje samostalnije.  Samostalnost kod djece je tema sljedećeg posta.

*Ovo možete napraviti tako da plastificirate papir s aktivnostima i označite ih flomasterom koji kasnije možete obrisati.