Što znači biti pametan?

Sjećate li se one djece iz svog razreda koja su mogla zapamtiti sve važne datume iz povijesti ili izrecitirati formule iz kemije i fizike? Možda ste i sami bili jedno takvo dijete – pametno dijete.

Škole

Dok sam čitala o stilovima učenja, naišla sam na zanimljiv naslov: Što znači biti pametan? (What Does it Mean to Be Smart). Iako je ovaj članak[1] napisan prije 20 godina, malo toga se promijenilo. Istina, u školama je sve više računala i neki učitelji koriste pametne ploče u svojoj nastavi, ali većih promjena nije bilo.

Učenike se i dalje testira i svrstava na temelju dvije vještine – kako dobro pamte informacije i, nešto manje, kako te informacije analiziraju. Zadnju godinu dok sam radila u školi, jedna je kolegica došla sva luda od bijesa jer učenik nije znao napamet reći kako tvorimo present simple (jedno od glagolskih vremena u engleskom jeziku). „Briga me ako zna koristiti, ako hoće prolaznu ocjenu, mora znati i definiciju.“ VAŽNO – nisu sve učiteljice i profesorice takve!! Ali, na žalost, nije niti jedina koja od učenika traži da bubaju definicije.

Iako neki autori govore o četiri vještine učenja – pamćenje, analiza, kreativnost i praktičnost – djecu se i dalje najčešće testira i provjerava u samo dvije – pamćenje i analiza. Kao rezultat ovakvog pristupa, profitiraju samo učenici koji su imaju razvijene jednu ili obje ove vještine. Njih često nazivamo sposobnima i pametnima. Oni uglavnom dobivaju dobre ocjene. S druge strane, imamo učenike kojima ovo nisu jače vještine. Za njih se ponekad kaže da su spori, pa čak i glupi. Zaboravljamo na toliko puno djece koja imaju kreativne ideje ili su usmjerena na praktično primjenjivanje znanja. Djeca s ovim vještinama često se izgube u školskom sustavu.

Roditelji

Mnogim je roditeljima teško gledati kako se dijete muči u školi. I jako je frustrirajuće kada znamo da je dijete odlično – a sva su djeca u nečemu odlična – ali ga sustav ne prepoznaje.

Trebamo li mi kao roditelji nešto poduzeti?

Iz iskustva koje imam na obje strane – kao učitelj i kao roditelj – rekla bih da od kontriranja sustavu imamo više štete nego koristi. Ali svakako trebamo nešto učiniti – pomoći djeci da se osjećaju dobro, poučiti ih kako da se prilagode i pronađu svoje mjesto pod suncem. (Da, da, znam, idealist i sanjar).

Činjenica je da su istraživanja[2] pokazala kako roditeljska uključenost u dječje obrazovanje ima pozitivne učinke na akademska postignuća. To znači da djeca postižu bolje rezultate u školi kada su im roditelji uključeni u školski život. I ne radi se samo o školskom uspjehu. Roditeljska uključenost pozitivno utječe i na dječje samopouzdanje[3]. Sad kad znamo zašto bi roditelji trebali biti uključeni, pogledajmo kako bi to mogli.

U kontekstu škole i obrazovanja, to može značiti da roditelji mogu pomoći djeci da razviju svoje vještine učenja i da održe ljubav prema učenju. I prije nego pomislite na onu stariju djecu koja prevrću očima na spomen škole i učenja, znajte da djeca u školu kreću puna entuzijazma za učenje.

Evo nekoliko ideja koje ne podrazumijevaju da roditelj sjedi pokraj djeteta dok ono čita i čita istu lekciju dok ju ne nauči napamet. Sve primjere možete isprobati s mlađom djecom kroz igru (osim možda formula iz fizike), a starijima predložiti, potaknuti ih, sugerirati, pokazati primjerom - nikako tjerati, nagovarati, ucjenjivati i forsirati. 

Vještina – pamćenje

Mnemoničke tehnike su alati koji imaju svrhu olakšati usvajanje informacija koje bismo

inače zaboravili. Kako funkcioniraju mnemotehnike? Kada učenik čuje ili pročita neku

novu informaciju, treba ju dovesti u vezu s nečim što mu je već poznato i stvoriti asocijaciju uz pomoć koje će se dosjetiti te informacije. Evo nekoliko primjera i ideja .

• Na satu fizike učenici uče o spektru boja i lomu svjetlosti. Kako zapamtiti redoslijed boja u spektru - ljubičasta, modra, zelena, žuta, narančasta i crvena? Pretvorite ih u rečenicu „Ljubav Mora Zauvijek Životom Našim Cvjetati” ili „Ljepotica Miluje Zlatnu Žabu Na Cigli“
• Još jedna u nizu formula iz fizike E=mc2 Možda će rečenica Einstein Miriše Cvijeta Dva“ olakšati zapamćivanje ove formule?
• Jedan od čestih primjera je onaj iz kemije kada je pri miješanju vode i kemikalije vrlo bitno što se u što ulijeva – naime, vrlo je opasno ulijevati Vodu U Kiselinu. VUK,kojeg percipiramo kao opasnu životinju, može biti asocijacija na opasnost koju krije ulijevanje vode u kiselinu.
• Koliko ste često u matematici čuli rimu „Ako je ispred zagrade više, zagrada se briše. Ako je ispred zagrade manje, u zagradi se mijenja stanje„

Učenici kao učitelji. Ovaj način učenja podrazumijeva da dijete preuzme ulogu učitelja. Na jedan dan, postanite učenik i neka Vas dijete pouči gradivu iz nekog predmeta. Na taj će se način maleni učitelj još više potruditi da nauči i zapamti gradivo, a kroz svoje poučavanje, još će više puta ponoviti. Naravno, pokažite iskreni interes da naučite nešto novo i budite uzoran učenik – nema varanja i prepisivanja.

Vještina – analiza

• U šetnji ste pokraj jezera. Pitajte dijete da usporedi životni ciklus leptira i vilin konjica (vretenca). To može biti i usporedba nekih drugih elemenata koje dijete uči u školi.

  

• Organizirajte debatu. Usporedite, analizirajte i vrednujte argumente za i protiv obavljanja kućanskih poslova. A onda pređite na geografiju – analizirajte, usporedite, navedite sličnosti i razlike klime u Brazilu i Indiji.
• Pogledajte zajedno crtani ili film. Potaknite dijete da razgovara o tome što ste gledali i pri tome koristite pojmove poput: analizirati, posložiti, rastaviti, kombinirati, uočiti, zaključiti, istaknuti, razdvojiti…
• Riješite zadatak iz matematike ili fizike koristeći formulu v=s/t (brzina = put/vrijeme) ili neku drugu formulu koju dijete trenutno uči (ako se pitate, da, probudila sam neke traume iz svojih školskih dana).

Vještina – kreativnost

• Predložite djetetu da nacrta sliku ili strip o lekciji koju uči iz povijesti. Tko je na slici? Što se događa? Kada se to dogodilo? Da dijete ne mora biti umjetnik kako bi napravilo crtež koji mu pomaže u učenju, najbolje pokazuje primjer kako Einstein E uči o povijesti krumpira.

  

• Možda bi dijete moglo smisliti zadatak s formulom koju je naučilo?
• Potaknite dijete da napiše pjesmu u kojoj se opisuje putovanje Columba.
• Zajedno, osmislite društvenu igru za uvježbavanje novog vokabulara na stranom jeziku ili brojeve iz matematike.

  

• Predložite djetetu da napiše stranicu dnevnika iz perspektive žabe (ako uče o jezerima) ili Pitagore (ako uče Pitagorin teorem)

Vještina – praktičnost

• Pronađite glagolske imenice u članku časopisa.
• Napravite smoothie s voćem ili juhu od povrća koje dijete uči na stranom jeziku. Zajedno naučite te riječi.

• Odite u restoran (ne za vrijeme korone) i prevedite jelovnik.
• Zamislite da idete u Francusku za ljetne praznike. Igrajte se kako se pakirate – kakvu odjeću trebate ponijeti? Kakvo je tamo vrijeme? Što ćete posjetiti? Trebate li razmijeniti novac?
• Idite na vožnju i iskoristite formulu v=s/t da izračunate svoju prosječnu brzinu.

Kao što vidite, nigdje ne piše – pišite zadaću s ili umjesto svoje djece, učite s njima, ispitujte ih nakon svake lekcije, svađajte se s učiteljima oko ocjena, očekujte i prihvatite samo odličan uspjeh.

Sve što trebate je biti entuzijastični i pokazati veselje oko učenja novih stvari, pokazati djetetu kako funkcioniraju neke od ovih tehnika, pitati ga je li mu to korisno i pustiti dijete da samo uči.

[1] Sternberg, R. (2002). What Does It Mean to Be Smart? California Journal of Science Education - What We Know About How People Learn. 99 - 109 

[2] Tárraga, V., García, B., and Reyes, J. (2017). Home-based family involvement and academic achievement: a case study in primary education. Educ. Stud. 44, 361–375. doi: 10.1080/03055698.2017.1373636

[3] Garbacz, S. A., Herman, K. C., Thompson, A. M., and Reinke, W. M. (2017). Family engagement in education and intervention: implementation and evaluation to maximize family, school, and student outcomes. J. Sch. Psychol. 62, 1–10. doi: 10.1016/j.jsp.2017.04.002