Zašto djeca postavljaju toliko pitanja?
Jeste li znali da četverogodišnjaci u prosjeku postave 300 pitanja dnevno? (1)
Iako u naslovu ovog članka objavljenom u Telegraph-u brojka 300, podatci iz istraživanja pokazuju da djevojčice postave i do 390 pitanja dnevno. 390 PITANJA!!! Naravno, niti dječaci ne ispituju puno manje.
To je u prosjeku jedno pitanje svakih 1 min i 56 sek. Dakle, postavljanje pitanja je poput disanja, tako prirodno i počinje od prvih dana.
Prije nego nastavite čitati ovaj tekst, razmislite o onome što već znate o tome kako djeca uče. Pomažu li pitanja mlađoj djeci da uspješnije razumijevaju svijet oko sebe i uspješnije uče? Koja pitanja potiču znatiželju i ljubav prema istraživanju i učenju? Koliko pitanja postavite u jednom danu?
U prvim godinama života, dječji mozak stvara milijarde i milijarde veza. Više nego mozak odraslog čovjeka. Najmanje tri puta više. Dok se te veze stvaraju, djeca traže sve više informacija i pojašnjenja kako bi razumjeli svij oko sebe. A to postižu - pitanjima (2).
Čak i prije nego progovore, djeca postavljaju pitanja:
- Gledaju izbliza predmet ili osobu
- Posežu za nekim predmetom
- Pokazuju
- Dodiruju
Kada počnu koristiti prve riječi, kreće faza „to“ (što je to?).
Nakon toga postavljaju „tko“ i „gdje“ pitanja, a zatim se otvara vrtlog pitanja kako, zašto, koliko, s kim, zbog čega, odakle, dokle… I tako 300-tinjak puta u danu.
Iako nam se ponekad čini da djeca ispituju toliko puno pitanja samo kako bi otkrivala naše granice ili nas naživcirala, kažu znanstvenici da ona uistinu žele otkriti srž stvari (istraživanje je objavljeno u Science Daily 2003).
Ako je postavljanje pitanja i propitivanje svega tako prirodno, zašto onda djeca s polaskom u školu počinju ispitivati sve manje? Zašto mnogi odrasli prestanu postavljati pitanja i prebace mozak na auto-pilot?
Jednu zanimljivu izjavu rekao je (najvjerojatnije) Einstein. "Da imam jedan sat za rješavanje problema o kojem mi ovisi život, proveo bih 55 minuta tražeći pravo pitanje na koje trebam dati odgovor".
Ovaj citat nam govori koliko je postavljanje pitanja važno. O toj važnosti piše i Warren Berger (3) u svojoj knjizi A More Beautiful Question koji daje stotine primjera iz raznih poslovnih sfera, obrazovanja, istraživanja, odnosa… Najvažniji korak do uspjeha je postavljanje dobrih pitanja.
No, ako je postavljanje pitanja tako važno, zašto s vremenom prestajemo ispitivati i propitkivati?
Naglo smanjenje broja postavljenih pitanja događa se – polaskom u školu. Tada počinje izravno poučavanje velike količine sadržaja, što „odreže puteve prirodnog istraživanja i samostalnog pronalaženja odgovora“. Kako kaže dječja psihologinja Gopnik, „u ljudskoj vrsti, djeca su odjel za istraživanje i razvoj“(4), a ova urođena funkcija im se uskraćuje polaskom u školu. Naravno, neke škole (npr. Montessori) i dalje njeguju i potiču postavljanje pitanja i istraživanje. Isto tako, neki učitelji nađu način da barem malo zadrže ovu iskru. No, kod najvećeg broja djece, znatiželja i istraživački duh se polako počinju gasiti polaskom u prvi razred. I to postaje problem: manje pitanja – manje interesa – manje motivacije za učenje – manje učenja – slabi rezultati – učenje samo za ocjenu – još manje pitanja i tako u krug.
Zato su tu roditelji. Ne da sjede s djetetom i bubaju napamet lekciju iz povijesti, nego da zadrže taj istraživački duh i postavljanje pitanja od ranog djetinjstva.
- Hm, pitam se hoćeš li brže ići na ovom malom ili onom visokom toboganu?
- Što misliš, koliko je duboka ova lokva?
- Baš me zanima koliko tu ima kamenčića. Što ti misliš? Idemo izbrojati.
- 3 + 4 = 7, što bi se dogodilo ako im zamijenimo mjesta? Vrijedi li to za sva zbrajanja? Jeste li u školi učili kako se to zove?
- Ovo je baš teška formula iz kemije. Kako bi to mogao/la lakše zapamtiti?
- Tu stvarno ima puno novih riječi za naučiti. Na koje to načine možeš pokušati?
- Ova lekcija iz povijesti je ogromna. Što bi bilo ako ju podijeliš u manje dijelove pa svaki dan naučiš jedan dio?
Za kraj, razmislite kakva pitanja su najčešća u vašoj obitelji. Pokušajte nekoliko dana postavljati pitanja slična ovima i prati promjenu. Može li se iskra znatiželje ponovno probuditi?
Zapamtite: Znatiželjan roditelj = znatiželjno dijete = znatiželjan učenik/ca = znatiželjan odrasli
Izvori
(2) Više fascinantnih informacija o dječjem mozgu pogledaj na: https://www.youtube.com/watch?v=zLp-edwiGUU
(3) Berger, W. (2014). A more beautiful question: A power of inquiry to spark breakthrough ideas. New York/London/New Delhi/Sydney: Bloomsbury.
(4) ovu usporedbu Gopnik je spomenula na ABC Nightline, 2.4.2010
