Pamćenje i učenje - savjeti za djecu i roditelje

 Kada govorimo o učenju i obrazovanju, često čujemo pojmove poput: kreativnost, vještine mišljenja višeg reda, kritičko razmišljanje, analiza i sinteza. No, da bismo dosegli ove misaone visine, potrebno je posjedovati određene informacije. To znači da te informacije prvo moramo primiti, zapamtiti i onda ih pronaći u mozgu kada nam zatrebaju.

Možda ste već vidjeli ovu piramidu.

Primjećujete da je pamćenje informacija na samom dnu. No, to nikako ne znači da ono ima sporednu ulogu u procesu učenja, već da bez pamćenja ne možemo učiti niti razvijati ove vještine višeg reda.

Mogli bismo reći da učenje i pamćenje žive u simbiozi. Da bismo nešto naučili – trebamo prvo zapamtiti informacije. Onda nam te informacije koje smo naučili  omogućuju da lakše zapamtimo nove.

Koje aktivnosti pospješuju pamćenje?

Nastavite čitati i saznajte više. U ovom članku o strategijama učenja, spominje se kako je za uspješnije učenje potreban aktivni angažman učenika. Aktivnosti koje slijede rade upravo to – potiču učenika da se svjesno uključi u proces učenja.

• Umne (mentalne) mape su dijagrami u koji omogućavaju da prezentiramo svoje ideje uz pomoć slika, riječi, linija i boja. Te ideje onda lakše pamtimo jer je mozgu lakše upamtiti dijagram nego opise (1). Stoga, umjesto da dijete čita isti tekst nekoliko puta i nada se da će nešto zapamtiti, predložite mu da napravi umnu mapu. U ovom se članku detaljnije opisuju koristi korištenja umnih mapa i koraci za izradu.

  

• Tablica već znam – želim znati – naučio sam potiče učenike da organiziraju ideje prije, za vrijeme i nakon lekcije ili čitanja teksta. To je tablica s tri stupca koja izgleda ovako:

  

Korak 1. Ispunjavanje stupca već znam. U ovaj se stupac upisuje sve što dijete zna o gradivu koje treba naučiti. Jedna od najboljih metoda je „oluja ideja“ – upisivanje svih podataka i ideja koje imamo o toj temi. Jednostavno, pustimo mozak da nas vodi i prisjeća se svih podataka koje informacija koje su negdje u našem pamćenju. Na ovaj se način aktivira znanje koje dijete ima, što pomaže da se nove informacije zalijepe za ono što već zna.

Korak 2. U drugi stupac, dijete upisuje što sve želi znati i naučiti u ovoj lekciji. Nekima to može biti izazov, ne znaju gdje bi uopće krenuli s postavljanjem pitanja. Podsjetite ih na pitanja koja počinju sa: tko/ što/ gdje/ kada/ zašto/ kako.

Korak 3. Za vrijeme čitanja, ispunjava se Stupac 3. Tu se upisuju odgovori na pitanja iz stupca 2 te sve nove informacije iz lekcije ili teksta. Također, u ovom se koraku mogu dodati i nova pitanja u drugi stupac te potražiti odgovore u drugom izvoru. Na posljetku, dijete može ponovno pregledati sve što je napisano u prvom stupcu i utvrditi je li sve što je napisano u oluji ideja bilo točno.

• Paukova strategija pomaže učenicima pronaći najvažnije u lekciji ili tekstu. Određivanje glavne ideje se možda čini kao lak zadatak, no za djecu, pogotovo mlađu, na tome treba raditi jer se ova vještina tek razvija. Za početak je potreban list papira s tablicom u dva stupa. Mogu se zvati lijevi i desni ili duži i kraći.  Dok čita, dijete razmišlja „Što su najvažnije informacije koje moram zapamtiti“ i njih upisuje u lijevi stupac. Te se ideje mogu upisivati u obliku kraćih rečenica. Nakon toga, prelazi se na desni stupac u koji se upiše samo jedna ključna riječ. I na posljetku, dijete može prepričati lekciju koristeći samo ključne riječi iz desnog stupca.

  

• Slike. Potaknite dijete da razmisli o onome što mora naučiti, stvori sliku u glavi ili nacrta na papiru. Razni autori prikazuju različite postotke uspješnosti zadržavanja i dosjećanja informacija naučenih uz vizualne izvore. Neki kažu da zapamtimo svega 10-20% onoga što pročitamo i čujemo, a čak 65% vizualnih podataka. Drugi imaju nešto drugačije podatke (2). No, bez obzira na postotke i brojeve, ova strategija potiče aktivno uključivanje u učenje. I ne, ne morate biti umjetnik da biste koristili ovu strategiju. Samo pogledajte crtež koji je moj prvašić Einstein E napravio dok je učio kako je krumpir stigao u Španjolsku oko 1570 godine i znat ćete da umjetničke vještine nisu nužne za ovu strategiju.

  

• Naučite djecu da se snime dok čitaju ili prepričavaju lekciju koju uče. Nakon toga, mogu slušati što su snimili dok obavljaju kućanske poslove, vježbaju ili se spremaju za spavanje.

A sad zastanite i zamislite – dijete koje uči dok obavlja kućanske poslove.

(1) Davies, M. (2011). Concept mapping, mind mapping and argument mapping: what are the differences and do they matter? Higher Education 62(3):279-301

(2) Dale, E. (1969). Audio-visual methods in Teaching (3rd ed). New York: The Dryden Press.