Pitanja koja potiču razvoj kritičkog mišljenja

Prije nego nastavite čitati ovaj tekst, prisjetite se što već znate o kritičkom mišljenju. Što je to i zašto je važno? Isto tako, razmislite o pitanjima koje ste danas čuli od svog djeteta i pitanjima koja ste mu postavili.

U postu o važnsti kritičkog mišljenja smo spomenuli da roditelji, odgojitelji i učitelji ovu sposobnost mogu razvijati kroz svakodnevne aktivnosti - postavljanjem pitanja. Kada govorimo o kritičkom mišljenju, uglavnom zamišljamo djecu koja već mogu oblikovati odgovore na složenija pitanja i voditi kratki razgovor s drugima. Mogu li se onda ove sposobnosti razvijati kod djece koja nisu još u ovoj razvojnoj fazi?  Tu mislimo na djecu vrtićke dobi koja još ne mogu interpretirati, analizirati, sintetizirati i sagledavati iz različitih perspektiva. Odgovor je vrlo jednostavan - pustite ih da se igraju!! Kroz igru uče, istražuju, eksperimentiraju – a to su sve predradnje za razvoj kritičkog mišljenja.

Iskoristite dječji interes i teme koje ih zanimaju. Prvenstveno ih pustite da se igraju i sami istražuju, samo povremeno ubacite pokoje pitanje ako se igrate zajedno.

Ovo su neka pitanja koja možete pitati djecu koja vole dinosaure, cvijeće, životinje, vlakove, autiće, svemir...

Hmmm, ja se pitam:

  • U koju skupinu pripada ovaj dinosaur/ ova životinja? Jede li meso ili biljke? (kasnije možete detaljnije podijeliti biljojede na one koji jedu lišće i one koji jedu voće).
  • Hoćemo li ovu životinju staviti na farmu ili u šumu? Zbog čega tu pripada?
  • Kako znaš što on jede? Kakvi su njegovi zubi?
  •  Je li ovaj dinosaur bio brz ili spor? Kako to znaš? 
  • Prevozi li ovaj vlak ljude ili nešto drugo? Zašto to misliš?
  • Koji autić je brži? Zašto?
  • Na kojem je planetu najtoplije? Zašto? 

 U dobi oko 5, 6 godina, dječje su jezične i kognitivne sposobnosti razvijenije, sada pitanja mogu biti složenija. Ne zaboravite da mala djeca uče po modelu što su za njih najčešće roditelji i odgajatelji/učitelji. To treba iskoristit i omogućiti da ostavljanje pitanja ide u oba smjera – prvo roditelj postavlja pitanja djetetu, a zatim dijete traži sve više odgovora i na taj način uči. Dakle, u obitelji treba njegovati propitivanje i traženje odgovora.

Evo nekoliko tipa pitanja koja možete postaviti svom predškolcu i tako ga usmjeravati na promišljanje i kritičko mišljenje:

  • Bi li tvoj kućni ljubimac mogao biti član Paw Patrol? Zašto?
  • Što misliš da igračke rade po noći? Zašto to misliš?
  • Bi li radije išao/la u školu ili vrtić? Zašto?
  • Što bi se dogodilo da ostaviš plastelin/snijeg/komad leda u stanu preko noći? Zašto bi se to dogodilo?
  • Što bi se dogodilo da nikad ne pada kiša? Zašto?
  • Kako bi tvoj život izgledao da imaš/nemaš brata ili sestru?

Starija djeca, 1. – 4. razred, mogu razmišljati o sljedećim pitanjima:

  • Kako Pokémon ostane u svojoj Poké lopti?
  • Trebaju li djeca čitati svaki dan? Zašto da i zašto ne?
  • Koja je razlika između krokodila i aligatora?
  • Što misliš da radi učitelj/ica kada nije u školi?
  • Na koje načine možeš skupiti novac za igračku, ako si premlad/a za ići posao?
  • Zašto rijeke nabujaju svako proljeće?

U dobi oko 11.godine (novija istraživanja kažu da se to može javiti i ranije), djeca ulaze u fazu formalnih operacija ili, kako ju naziva Piaget „hipotetičko-deduktivna“ faza. To znači da djeca u ovoj dobi mogu smisliti rješenja na temelju apstraktnih ideja i hipoteza. Savršeno za kritičko mišljenje!

Evo nekoliko ideja za pitanja koja potiču kritičko mišljenje kod djece ove dobi:

  • Kako bi klasificirao/la sve učenike/ce iz svog razreda u 5 kategorija?
  • Kako bi tvoj život bio drugačiji da živiš u knjizi (naziv knjige koju čita za lektiru)?
  • Je li za djecu bolje da igraju igrice ili gledaju TV?
  • Na koji način možeš naučiti novi jezik, bez da ga učiš u školi?
  • Da se pojaviš u priči Pale sam na svijetu, kako bi preživio/la bez roditelja?
  • Ako umjetnost prikazuje život, koja slika (povezati s lekcijom iz likovne umjetnosti) najbolje prikazuje tvoj život?
  • Koja strategija ti više odgovara za učenje lekcije iz povijesti - čitanje i odgovaranje na pitanja ili čitanje i pisanje sažetka? Zašto? (za još ideja o strategijama učenja pogledajte Vodič o učenju kod kuće)

Za kraj, pokušajte zajedno osmisliti obiteljski projekt – svaki dan smislite i na ploču/papir na zidu zapišite jedno ovakvo pitanje. Na kraju dana razgovarajte o idejama. Djeca koja pišu dnevnike, mogu na pitanje odgovoriti u svom dnevniku. To mogu biti pitanja iz svakodnevnog života, aktualne teme iz svijeta ili teme iz pročitane knjige/filma.

Zapamtite: njegujte vrijednosti promišljanja, analize i donošenja odluka na temelju interpretacija informacija. Postavljajte pitanja koja potiču djecu na razmišljanje (zašto, kako, što bi bilo), uspoređujte, maštajte i zajedno tražite odgovore.