Čak i ako su svi odgovori na ova pitanja „da“, sigurna sam da ćete u nastavku teksta naći nešto zanimljivo. Nastavite čitati i uđite u svijet umnih mapa.
Što su umne mape?
Jednostavno rečeno, umne mape su dijagrami pomoću kojih svoje misli pretačemo u slike, simbole, brojeve ili riječi. A može i sve navedeno. To je način na koji možemo „mozgati“ bez da se opterećujemo redoslijedom ili strukturom. Jednostavno pustimo svoj mozak i misli da nas vode, stvaraju dijagram i povezuju ideje. Mogli bismo reći da je osnovna svrha umnih mapa stvaranje asocijacija i veza među idejama.
Kada krenuti s umnim mapama?
Primijetit ćete da se za opis ovakvih dijagrama koriste pojmovi poput – ideje, povezivanje, asocijacije, apstraktno mišljenje i strateško planiranje. Djeca u predškolskoj dobi još nemaju razvijenu sposobnost apstrakcije. No, to ne znači da ne mogu izrađivati jednostavne mentalne mape, recimo za temu "životinje". U toj dobi mogu crtati pojmove koje povezuju s tom temom (pas, mačka, riba...), no djeci u ovoj razvojnoj fazi umne mape nisu primarni način učenja. Polaskom u školu, polako se razvija sposobnost klasifikacije i organizacije. Tada mentalne mape već mogu biti jedna od tehnika učenja za zapamćivanja informacija. Tako si mogu slikovito prikazati gradivo iz prirode i društva u drugom razredu, u kojem se obrađuju vode u zavičaju. Iz glavne teme „vode u zavičaju“ mogu crtati ili pisati pojmove vezane za vode stajaćice (jezero, bara, rezervar) i vode tekućice (potoci, rijeke). Oko jedanaeste godine, kod djece se razvija i apstraktno mišljenje. Od te dobi, učenici mogu izrađivati umne mape i pojednostavljeno prikazati veću količinu informacija koje su logički povezane u cjelinu.
Zašto bi djeca (i odrasli) trebali koristiti umne mape prilikom učenja?
Umne mape pomažu u stvaranju veza postojećih i novih informacija. To znači da povezuju ono što već znamo s onim što učimo.
Pretpostavimo da ste pročitali prethodni članak o kognitivnim strategijama (kako koristimo um kada učimo). Vjerojatno se sjećate da je jedan od ključnih elemenata za uspješnije učenje – kognitivni angažman, odnosno aktivno učenje. (Ako niste pročitali taj članak, sada je pravo vrijeme da to učinite). Umne mape potiču taj angažman jer se učenik aktivno uključuje u razmišljanje, stvara oluju ideja, povezuje razne koncepte i teme dok stvara ovaj dijagram.
Umne mape pomažu učeniku da bolje pamti informacije koje treba naučiti. Razlog je jednostavan – mozak lakše pamti dijagrame nego opise i tekstove (1).
U jednom je istraživanju (2) pokazano da korištenje umnih mapa prilikom učenja poboljšava pamćenje informacija za 10 – 15 %.
Mogućnosti stvaranja ideja i njihovih veza su beskonačne. Uz to, ne trebamo slijediti nikakvu idealnu strukturu ili formu.
Izrađivanje umnih mapa potiče razvoj kreativnog mišljenja i oluju ideja. Zbog toga se ovi dijagrami često koriste i u projekt managementu te za strateško planiranje.
No, ne mogu svi pročitati i razumjeti veze u umnim mapama koje netko drugi napravi. To je razumljivo – svaki mozak radi na drugačiji način i vodi nas u drugačijim smjerovima. Drugi nedostatak umnih mapa je nemogućnost razvijanja kompleksnih i složenih poveznica. No, za projekt koji su Einstein E i Power P radili, ova je tehnika savršeno odgovarala.
Kako izraditi umnu mapu?
Za Dan planeta Zemlja, odlučili smo napraviti trojezične kartice za memory. Da bismo to napravili, trebali smo što više pojmova koji se odnose na Zemlju. Umna mapa je bila savršena aktivnost za to.
Korak 1.
Centralna ideja. Ovo je polazišna ideja umne mape i predstavlja temu koju se želi istražiti. Naša je bila planet Zemlja.Korak 2.
Dodajte grane s ključnim pojmovima i svaku obojite drugom bojom. Te glavne grane koje izlaze iz centralne teme su ključne teme. S obzirom na našu centralnu ideju, dečki su smislili:
Voda
Tlo
Životinje
Biljke
Ljudi
VrijemeKorak 3.
Možete dalje razgranati glavne grane kako biste detaljnije razraditi temu. Koristite riječi ili ilustracije za sve ideje koje Vam padnu na pamet. Einstein E i Power P više vole crtati nego pisati. Ilustracije su ujedno univerzalni jezik – nadilaze jezične prepreke i nepoznavanje vokabulara. S obzirom da smo planirali izrađivati kartice na različitim jezicima, ilustracije u ovom koraku su bile najbolje rješenje.
Za prvi pokušaj izrade umne mape, mislim da su dečki napravili odličan posao.Sljedeći put ćemo pokušati naći još više poveznica između različitih pojmova i ideja.
(1) Davies, M. (2011). Concept mapping, mind mapping and argument mapping: what are the differences and do they matter? Higher Education 62(3):279-301
(2) Farrand, P., Hussain, F., & Hennessy, E. (2002). The efficacy of the 'mind map' study technique. Medical education, 36(5), 426–431. https://doi.org/10.1046/j.1365-2923.2002.01205.x
